U petak, 16. listopada 2026. u Zavičajnom muzeju Ozalj održana je dodjela nagrade "Stjepko Težak" za najbolje priče na ovogodišnjem, 12. književnom natječaju "Moje drago serce". Nagradu "Stjepko Težak" ove su godine osvojili Andy Jelčić (prva nagrada u iznosu 700 eura), Edi Matić (druga nagrada u iznosu 400 eura) i Valerija Horčička (treća nagrada u iznosu 200 eura). Članovi povjerenstva za vrednovanje priča, Dubravka Težak, Julijana Matanović i Zoran Maljković odabrali su tri najbolje priče, a još je sedam priča posebno pohvaljeno. Sve nagrađene i pohvaljene priče objavit ćemo iduće godine u sljedećoj, trećoj zbirci najboljih priča s natječaja "Moje drago serce", a tri ovogodišnje nagrađene priče možete naći na priloženim poveznicama. Uživajte u čitanju!
- prva nagrada – Andy Jelčić: Bradom potonula glava
- druga nagrada – Edi Matić: Frankopanska impedancija
- treća nagrada – Valerija Horčička: Ništa nije bacila
U nastavku pročitajte obrazloženje Dubravke Težak, predsjednice povjerenstva za vrednovanje priča, o odabiru tri najbolje priče na ovogodišnjem natječaju "Moje drago serce".
Andy Jelčić: BRADOM POTONULA GLAVA
Svima nam je poznat povijesni podatak o krvnikovom nevještom odsijecanju glave Petru Zrinskome i Franu Krsti Frankopanu. Andi Jelčić za polazište svoje priče uzima upravo taj čin i govori o njemu iz iznimno zanimljive perspektive, tj. iz vizure krvnikove žene. Povlači paralelu između neuke žene niska roda i učene grofice: njihov život, bračni odnosi, djeca, posljedice smaknuća za jednu i drugu obitelj.
Iako pisano u formi pisma priproste žene, iščitavamo zanimljivu građu za razmišljanje o relativnosti počinjenih djela i posljedica koje iz njih proizlaze. Naratorica iznosi povijest svojega muža od junačkih djela u vojsci, nepravde koju je proživio jer nije bio plemićkog podrijetla, do krvničkog zaposlenja čime objašnjava nezgodu na smaknuću. Ponovno sugerirajući čitatelju razmišljanja o oduzimanju ljudskoga života u ratu, ali i miru.
Zanimljivo je i unošenje feminističke potke na kraju pisma kojom se osuđuje muški svijet i sugerira bolji svijet koji bi vodile žene jer jedini izlaz iz takvoga muškog svijeta je bijeg u ludilo.
Edi Matić: FRANKOPANSKA IMPEDANCIJA
Priča je sjajan spoj povijesti i suvremenosti. U trenutku kada se vode sporovi o tome treba li postaviti granice razvoju umjetne inteligencije, Edi Matić bira vrlo aktualan motiv – ljubav čovjeka i kreacije umjetne inteligencije. Svojom pričom upozorava upravo na moguće nadolazeće probleme.
U izradi virtualnoga muzejskog vodiča susreću se kao najbliži suradnici bivši ljubavni partneri. Ona je povjesničarka koja virtualnu kreaciju treba napuniti povijesnim podacima, a on informatički tehničar.
Virtualni vodič u jednom trenutku prestaje biti samo izvor informacija, počinje razmišljati, uči, iskazuje vlastitu volju, razvija osjećaje... Kako bi se sve to dalje razvijalo da nije onoga starog, dramski iskoristivog ljudskog osjećaja – ljubomore – zbog kojega informatički tehničar „ubija“ svoga virtualnog suparnika?
Iako za junakinju tužan kraj, za čitatelja možda i optimističan jer je spriječen prijelaz granice između čovjeka i virtualne kreacije.
Valerija Horčička: NIŠTA NIJE BACILA
Ovo je sjetna priča o problemu komunikacije. Govori o ljubavi majke i kćeri. Ljubavi koja je za života majke bila nespretna, nejasna, upitna.
Nakon majčine smrti protagonistica se vraća u rodni kraj, nevoljko. Mirisi šume, cvijeća, Kupe stvaraju fleš bekove na djetinjstvo iz kojih saznajemo o dječjoj čežnji za majčinom ljubavi. Sređivanje kuće i pronalazak majčinih šturih, ali jasnih zapisa objasnit će majčino ponašanje i Ana će od mozaika pronađenih sitnica u kući sklopiti priču o velikoj i zaštitničkoj ljubavi koja nije bila iskazana kako treba.
Cijelom pričom provlači se simbol selotejpa. Svaku stvar koja je pukla, potrgala se, majka pokušava popraviti selotejpom. Ali kako selotejp nije dobro izabrano sredstvo da se nešto kvalitetno popravi, tako se ni odnosi između majke i kćeri nisu mogli popraviti jer upotrijebljena sredstva su bila kriva. Jedino pravo sredstvo – iskrena komunikacija, izostalo je.
Natječaj "Moje drago serce" organizirajuGradska knjižnica i čitaonica Ivana Belostenca OzaljiOgranak Matice hrvatske u Ozlju. Pokrovitelji natječaja suKarlovačka županija, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Grad Ozalj.
