Tijekom ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige, na Facebook stranici Gradske knjižnice Ozalj, ozaljski je knjižničar napisao nekoliko preporuka izvrsnih domaćih knjiga. Ovdje ih okupljamo sve na jednom mjestu:
Preporuka 1: Marina Vujčić – "Sigurna kuća"
Protagonistica romana, Lada Lončar, nalazi se u zatvoru zbog ubojstva muža – sveučilišnog profesora i naizgled savršenog muškarca – koji je iza zatvorenih vrata bio nemilosrdni i proračunati zlostavljač. Marina Vujčić u ovom potresnom romanu dojmljivo obrađuje psihologiju kako žrtve, tako i nasilnika te uvjerljivo i oštro progovara o brutalnom psihičkom i fizičkom zlostavljanju koje ipak može biti nevidljivo čak i bližnjima žrtava. U nesvakidašnjem i zanimljivom autorskom potezu, roman je ispripovijedan u drugom licu jednine što mu daje dodatnu razinu drame i pogoduje temeljitoj introspekciji kompleksne, slojevite i nesretne protagonistice. Unatoč teškoj i zahtjevnoj tematici kakvu nažalost često srećemo i u stvarnosti, "Sigurna kuća" čita se vrlo brzo, a iako je riječ o vrlo uznemirujućem romanu – upravo je zbog toga i vrijedan pažnje i čitanja.
Preporuka 2: Sven Popović – "Mali i Levijatan"
U svojih prvih par djela, Sven Popović znalački je pripovijedao o životu zagrebačke urbane mladeži, a u trećoj knjizi, romanu "Mali i Levijatan", nudi nešto sasvim drugo, ali ništa manje upečatljivo – bajkovitu fantastiku. U maniri najboljih pisaca ovog žanra, poput npr. Tolkiena, Gaimana, Martina ili Clarke, Popović pomno gradi cijeli jedan novi svijet napučen šarolikim i intrigantnim likovima. Ali dok su najpoznatija djela u fantasy žanru obično smještena u čarobne zemlje temeljene na srednjovjekovnoj Europi i keltskoj, engleskoj i nordijskoj mitologiji i folkloru, Popovićev izmaštani svijet ističe se jakim mediteranskim štihom i biranim slavenskim motivima. Naslovni junak, Mali, otiskuje se u veliku pustolovinu, kako i priliči protagonistu fantasy romana, putem sreće likove neodoljivih imena kao što su Igla i Strijela, a cijela priča, protkana humorom i vještim i dinamičnim stilom pisanja, s vremenom postaje sve mračnija i sazrijeva zajedno s Malim. Knjigu upotpunjuju i uljepšavaju sjajne ilustracije Klasje Habjan. I mlađi i stariji čitatelji naći će nešto za sebe u ovom romanu, samo se moraju predati njegovom izuzetnom izmišljenom morskom svijetu.
Preporuka 3: Kristian Novak – "Slučaj vlastite pogibelji"
Kristian Novak posljednjih je godina s punim pravom postao jedan od najistaknutijih i najpopularnijih domaćih pisaca pa ova preporuka vjerojatno i nije neko iznenađenje, ali ako niste još pročitali "Slučaj vlastite pogibelji", svakako morate popraviti taj zaostatak. Navodno je Novak tijekom pisanja romana razmatrao nekoliko opcija za njegov naslov – i vaš knjižničar prije čitanja nije mogao vjerovati da se odlučio baš za naizgled nezgrapan izraz "Slučaj vlastite pogibelji". Ako i vama te tri riječi zvuče tako, pročitajte roman i tek ćete tada uvidjeti koliko je njegov naziv mudro izabran. U daljnje detalje ne idemo da ne pokvarimo priču, ali možemo još bez "spojlera" napomenuti da Novak u "Slučaju vlastite pogibelji", među ostalim, uspješno balansira kriminalistički zaplet, metafikciju, intertekstualnost, Antigonu, scenarističko pisanje, nijansirane i temeljito razrađene likove, stvarne događaje i oštre uvide u probleme i nepravde prisutne u našem društvu. I sve to uz likove koji se u razgovoru služe međimurskim slengom. Dijalozi na dijalektu znaju kod nekih pisaca djelovati nespretno, ali Novakovi likovi zvuče kao da su taj čas iz stvarnosti zakoračili na papir. Trebamo li uopće napomenuti da se "Slučaj" čita u jednom dahu? Taj je izraz, naravno, hiperbola, ali kad vas zgrabi dinamičan i napet ritam ovog romana, teško da će vam trebati puno više od jednog ili dva dana da ga slistite.
Preporuka 4: Ines Marciuš Kruljac, Jasmina Kosanović – "Traže se cirkusanti"
Jedna preporuka za najmlađe ljubitelje priča i njihove roditelje. Veselu slikovnicu "Traže se cirkusanti" napisale su i naslikale Ines Marciuš Kruljac i Jasmina Kosanović. Pazite zaplet: dvije buhe odlučuju otvoriti cirkus i pomoću oglasa u novinama započinju potragu za cirkusantima. Uskoro im se javljaju mnoge životinje – žabe, majmuni, miševi, bubamare i tako dalje – i svaka pokazuje vještine dostojne najboljih svjetskih akrobata, klaunova i drugih zabavljača. Priča je ispripovijedana u simpatičnim stihovima koji se rimuju, a ilustracije su nadahnute, šarene i duhovite. Kad se čita naglas, ukoliko si pripovjedač da truda malo oponašati životinje iz priče, ova je slikovnica apsolutni hit među malim pričoljupcima – provjereno i potvrđeno na ozaljskoj Pričaonici i među klincima iz Dječjeg vrtića Zvončić Ozalj.
Preporuka 5: Darko Macan – "Knjige lažu!"
Dosad smo tijekom Mjeseca hrvatske knjige preporučili nekoliko relativno novih odličnih domaćih naslova, ali ovaj ćemo put zaviriti u prošlost i posegnuti za jednim romanom za djecu i mlade iz 1997. koji se silno dojmio vašeg knjižničara davnih dana kad je bio dječak. Darko Macan najpoznatiji je po brojnim stripovima, ali napisao je i nekoliko "čistih" proznih djela. Jedno od njih je i roman provokativnog naslova "Knjige lažu!" za koji je dobio nagradu "Grigor Vitez". Mladi junaci priče suočavaju se sa svom silom problema – zadaće, testovi, simpatije, školski siledžije – ukratko, sve što muči tinejdžere. Ali kako i zašto knjige lažu? Možda da bi izmišljanjem došle do nekih dubljih istina? To ćete morati otkriti sami – i neće vam biti teško jer ovaj je roman pisan tečnim dinamičnim stilom i brzo se i lako čita, a tekst je dodatno začinjen sjajnim ilustracijama Štefa Bartolića. Starije čitatelje, ova će priča podsjetiti na vrijeme kad nije u svakoj ruci bilo mobitela, a mlađim će ljubiteljima književnosti dati do znanja da se neke stvari iz generacije u generaciju nikada ne mijenjaju, bez obzira na današnju sveprisutnost tehnologije.
Preporuka 6: Edo Popović – "Hrvatski pasijans"
Kratka preporuka za kratak, ali odličan i britak roman Ede Popovića. U "Hrvatskom pasijansu" inspektori Branko Rakitić i Marko Ančić (koji su se pojavili i u Popovićevom ranijem romanu "Poglavnikov pudl") istražuju ubojstvo svećenika u Novom Zagrebu. Na samo nešto malo više od sto stranica, Edo Popović plete napet, zadovoljavajuć, često vrlo duhovit krimić, ali donosi i oštru kritiku korupcije, političkih spletki, društvenih bolesti, influencerske kulture i povezanosti države i crkvenjaka. Osim toga, unatoč skromnom (da ne kažemo škrtom, hehe) broju stranica, Popović u osnovnim crtama uspijeva prikazati iznenađujuće slojevite likove koji nisu tek plošne "2D skice", već dostojni protagonisti koji uz posao imaju privatne i obiteljske živote, stavove, brige. Izvrsni "Hrvatski pasijans" dovoljno je kratak i brz da se pročita u jednom sjedenju, a ako mu išta možemo prigovoriti – njegov je jezgroviti autor mogao biti i velikodušniji s riječima.
Preporuka 7: Olja Savičević Ivančević – "Ljeta s Marijom"
Za kraj Mjeseca hrvatske knjige, usred hladnog i maglovitog mjeseca studenog (no, barem je u Ozlju ovih dana takav), preporučamo jednu divnu "ljetnu knjigu". Kad je Olja Savičević Ivančević 1. listopada 2021. gostovala u Gradskoj knjižnici Ozalj u sklopu programa "Čaj s Edom", u razgovoru s kolegom piscem Svenom Popovićem spomenula je, među ostalim, da piše roman o ženama i obitelji. I to kakav roman, kao što smo otkrili dvije godine kasnije kad je objavljen. "Ljeta s Marijom" izrazito je ženska knjiga koja govori o tradiciji, prijateljstvu, ljubavi, simpatijama, brakovima, odrastanju, starenju i drugim vezanim temama koje kroz godine proživljava svaka obitelj. Roman nema tradicionalnog protagonista, već u samostalnim, ali opet povezanim epizodama promatra žene u nekoliko generacija koje sve nose ime Marija ili neku njegovu varijantu (Mare, Mara itd.) i snalaze se najbolje što mogu u dalmatinskom patrijarhalnom društvu. Ova sjajna knjiga nema ni dvjesto stranica, ali nakon čitanja ostavlja dojam kao da smo proživjeli cijelu jednu veliku sagu i osobno upoznali njezine junakinje.
Uživajte u čitanju! :)
U četvrtak, 13. studenoga 2025. u Gradskoj knjižnici Ozalj, u sklopu Mjeseca hrvatske knjige, održano je predstavljanje knjige "Žumberačke priče po žumberački" Janka Heraka. Riječ je o zbirci istinitih priča sastavljenih s ciljem čuvanja uspomene na običaje, način života i dijalekt Brašljevice i Žumberka. Uz priče, knjiga sadrži i rječnik s više od 850 pojmova. Primarni autor knjige, Janko Herak bio je istaknuti znanstvenik međunarodnog ugleda. Umro je 2025. godine i nažalost nije dočekao objavljivanje "Žumberačkih priča". Da knjiga ipak ugleda svjetlo dana, pobrinuli su se njegovi koautori, također uspješni akademici, brat Jure Herak i kćeri Carol Herak-Kramberger i Maja Herak Bosnar, koji su i predstavili knjigu u Ozlju. Gospođa Herak-Kramberger predstavila je knjigu i životopis Janka Heraka, gospođa Herak Bosnar uz fotografije je opisala žumberačke tradicije, a gospodin Herak za kraj je pročitao dvije priče iz zbirke. Bila je to sadržajna i iznimno emotivna promocija. Najljepše zahvaljujemo obitelji Herak na suradnji, kao i svim gostima na dolasku.
U četvrtak, 6. studenoga 2025. u Gradskoj knjižnici Ozalj, u sklopu Mjeseca hrvatske knjige, održano je predstavljanje knjige "Legenda o hrvatskom zmaju" Tomislava Beronića. Ovaj je povijesni roman napisan u čast 120. obljetnice osnutka Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" i 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Knjigu je u svojem osebujnom stilu predstavio autor Tomislav Beronić, a promocija je popraćena i izložbom glagoljske tipografije Emila Faldića. Najljepše zahvaljujemo piscu Tomislavu Beroniću na predstavljanju povijesnog romana "Legenda o hrvatskom zmaju", a svim ljubiteljima književnosti zahvaljujemo na dolasku.
Pridružite nam se u četvrtak, 13. studenoga 2025. u 18 sati u Gradskoj knjižnici i čitaonici Ivana Belostenca Ozalj na predstavljanju knjige "Žumberačke priče po žumberački".
Knjigu je uz pomoć obitelji napisao pokojni znanstvenik Janko Herak i objavljena je posthumno, a u ozaljskoj će ju knjižnici predstaviti Jure Herak, Carol Herak-Kramberger i Maja Herak Bosnar.
Riječ je o zbirci priča iz svakidašnjeg života Žumberčana i njihovih potomaka. Od obrađivanja zemlje do prve pričesti, ove dirljive priče obuhvaćaju isječke sjećanja iz djetinjstva i mladosti triju generacija ljudi koji su u Žumberku rođeni i odrasli ili su ondje ljetovali u obiteljskom okruženju. Ove priče omogućuju da ta sjećanja ne izblijede kao mnoga stara žumberačka sela, već da još jasnije zasjaje na stranicama ove knjige te tako ostanu ovjekovječena za buduće naraštaje.
Priče su pisane jezikom kakav se koristio u selu Brašljevica 40-ih i 50-ih godina 20. st. i ovo djelo ne dočarava događaje u samo jednoj obitelji, već opisuje cijeli jedan način razmišljanja oblikovan upravo jezikom i govorom žumberačkog kraja. Knjigu upotpunjuje rječnik od preko 850 izraza koji se danas rijetko gdje mogu čuti.
Autor zbirke Janko Herak (1937.-2025.) bio je hrvatski znanstvenik s međunarodnim ugledom. Među ostalim postignućima, napisao je i uredio niz od devet knjiga o hrvatskim znanstvenicima u svijetu. Za svoj cjelokupni znanstveni i akademski rad u području biofizike, kao i za popularizaciju znanosti u Hrvatskoj, 2017. nagrađen je Državnom nagradom za životno djelo.
Predstavljanje knjige "Žumberačke priče po žumberački" organiziramo u sklopu Mjeseca hrvatske knjige. Pridružite nam se, veselimo se vašem dolasku!
Pridružite nam se u četvrtak, 6. studenoga 2025. u 18 sati u Gradskoj knjižnici Ozalj na predstavljanju povijesnog romana Legenda o hrvatskom zmaju Tomislava Beronića. Roman je napisan u čast 120. obljetnice osnutka Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" i 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Predstavljanje knjige organiziramo u sklopu Mjeseca hrvatske knjige.
U romanu glavni lik nije čovjek, već zmaj – personifikacija hrvatske zemlje i naroda, kojega sv. Juraj ostavlja u domovini kojom vladaju petorica braće i dvije sestre.
Roman je objavljen u dva izdanja, na latinici i na glagoljici. U sklopu predstavljanje knjige bit će postavljena i prodajna izložba originalnih slika inicijalnih slova glagoljskog izdanja, autora Emila Faldića.
Dođite, otkrijte priču o hrvatskom zmaju i budite dio posebne književne večeri, veselimo se vašem dolasku!